U meso domaće peradi ubraja se meso: kokoši, kopuna, purana, pataka, gusaka i golubova. Prema boji mesa, perad se dijeli u dvije skupine: — perad sa svijetlim mesom na prsima i tamnim mesom bataka i zabataka (kokoši, pilići, kopuni i purice) — perad s mesom tamne boje – batak sa […]
pizza
MESO GOVEDA Meso goveda stavlja se u promet kao teletina, junetina i govedina. Teletina (meso teleta starog od tri tjedna do šest mjeseci, teškog od 25 do 120 kg, svijetloružičaste do sivkasto-ružičaste boje). Junetina (meso juneta starog od šest do dvanaest mjeseci, teškog najmanje 100 kg, grublje strukture, ružičasto-crvene boje […]
Hranjiva vrijednost mesa ovisi o njegovoj vrsti, osobito o prehrani životinje. Zasitna moć mesa vrlo je velika, ali stupanj iskoristivosti nije kod svih vrsta jednak. Kemijski sastav mesa: voda, bjelačevine, masnoća, ugljikohidrati, mineralne soli, vitamini. Prepoznavanje organoleptičkih svojstava mesa provodi se osjetilima vida, mirisa, okusa i opipa. Čimbenici koji određuju […]
Biljne se masnoće smatraju suvremenim oblikom prehrane. Najčešće se upotrebljavaju margarin i kokosova mast, a od biljnih ulja suncokretovo i maslinovo ulje. MARGARIN Margarin se proizvodi od biljnih ulja, ali i od životinjskih masti. Po konzistenciji je sličan maslacu. Margarin dobivamo emulgiranjem biljnih ulja i masti životinjskog podrijetla u obranom […]
Voće u ugostiteljstvu i ljudskoj prehrani ima vrlo široku primjenu. Sirovo voće poslužuje se kao desert. Voće je dio mnogih kolača (savijača, nabujaka, pita, raznih voćnih torta, krema, sladoleda, kompota i slično). Na tržištu imamo svježe voće, sušeno voće, konzervirano i zaleđeno voće. Voće razlikujemo prema sezoni i stupnju sazrijevanja, […]
Gljive upotrebljavamo svježe, sušene i ukiseljene. — Mogu se peći, pirjati, kuhati u umacima, dodavati riži, povrću i mesu. Manje gljive koriste se za juhe, umake, omlete, variva, rižota i salate, a veće se pohaju, peku na žaru, nadijevaju i prže. — Gljive se mogu marinirati, konzervirati i zamrznuti. Prije […]
— U povrće ubrajamo različite biljke koje se u prehrani upotrebljavaju svježe, termički obrađene ili konzervirane. — U kuharstvu povrće dijelimo prema dijelovima biljke koju upotrebljavamo za pripremu jela. Povrće je skupina različitih kultiviranih i nekih samoniklih biljaka, ili njihovih dijelova, koji se upotrebljavaju u ljudskoj prehrani. U svijetu i […]
U ŽITARICE UBRAJAMO: pšenicu, raž, ječam, zob, kukuruz, rižu, proso i heljdu. — Žitarice su nezaobilazna namirnica bogata ugljikohidratima, bjelančevinama, celulozom, mineralima i vitaminima. — Mljevenjem u bijelo brašno, žitarice gube bjelančevine, mineralne i aromatične tvari; zato se njima makrobiotičari koriste kao cjelovitim žitaricama. PŠENICA — Cjelovita zrna pšenice mogu […]
Namirnice dijelimo na namirnice BILJNOG i ŽIVOTINJSKOG podrijetla. — Namirnice biljnog podrijetla su žitarice, povrće, gljive, voće, začini i mirodije.