— U povrće ubrajamo različite biljke koje se u prehrani upotrebljavaju svježe, termički obrađene ili konzervirane.
— U kuharstvu povrće dijelimo prema dijelovima biljke koju upotrebljavamo za pripremu jela.
Povrće je skupina različitih kultiviranih i nekih samoniklih biljaka, ili njihovih dijelova, koji se upotrebljavaju u ljudskoj prehrani. U svijetu i kod nas uzgaja se povrće koje najbolje odgovara klimatskim uvjetima i sastavu tla za proizvodnju, tradiciji naroda toga kraja, zahtjevima tržišta i ekonomskim mogućnostima proizvođača. Povrće je prijeko potrebno u prehrani. Važnost povrća za ljudsku prehranu jest u tome što ono sadrži vrijedne tvari: ugljikohidrate, bjelančevine, biljne masti, mineralne soli, vitamine, organske kiseline i aromatske tvari koje povrću daju bogat okus i miris. Od hranjivih tvari veće kalorične vrijednosti, povrće sadrži najviše ugljikohidrata, manje bjelančevina i neznatne količine biljnih masti. Hranjivu vrijednost povrća umanjuje velika količina vode. Najvažnije je jesti svježe, sirovo povrće jer je ono najbogatije vitaminima.
Podjela i vrste povrća:
— plodasto povrće (krastavac, paprika, patlidžan, rajčica, tikvica, bundeva)
— lisnato povrće (salata, kupus, špinat, blitva, kelj, raštika, prokulice, kiselica)
— cvjetasto povrće (cvjetača, brokula, artičoka)
— stabljičasto povrće (šparoge, korabica)
— lukovičasto povrće (luk, češnjak, poriluk, koromač)
— korjenasto povrće (mrkva, celer, peršin, pastrnak, rotkva, cikla, hren)
— mahunasto povrće – svježe i suho (mahuna, grah, grašak, soja, slanutak, bamija)
— gomoljasto povrće (krumpir i batat).
Posebnu skupinu povrća čini ZAČINSKO POVRĆE. Ono služi kao začin i dopuna
jelima. Tu se ubrajaju:
~ luk ~ celer ~ češnjak ~ mrkva ~ peršin ~ rajčica.