Načini izazivanja požara
Osnovni načini izazivanja požara su ljudski nehat i nepažnja, što se godišnjim statistikama rijetko spušta ispod 80 %. Među značajne i često isticane načine izazivanja požara ubrajaju se i namjerno izazivanje požara te dječja igra.
Nestručno rukovanje strojevima i alatima, nestručno održavanje oruđa, uređaja, instalacija i opreme, nestručno i nesavjesno izvođenje građevinskih i ostalih radova, nepažnjom napravljeni građevinski i konstrukcijski nedostaci, nepravilna uporaba vatre te igra njome, namjerno izazivanje požara, alkoholizam, prikrivanje kaznenih djela, psihička poremećenost i namjerno podmetanje požara neka su od opasnih ponašanja koja izazivaju požar. Prirodne pojave kao što su udari groma, vulkani i sl., puno su rjeđi uzročnici požara i u statistikama se vode kao ostali načini izazivanja požara.
Svatko može i mora pažljivim i odgovornim ponašanjem spriječiti da do požara uopće i dođe te da ga, ako početni požar i nastane, uz odgovarajuće mjere opreza može pogasiti pomoću raspoloživih priručnih sredstava.
Načelno vrijedi sljedeće zlatno pravilo vatrogastva:
većina požara u prvoj minuti gasi se čašom vode. U drugoj minuti je potrebna posuda vode i pomoć druge osobe, a već u trećoj minuti potrebna je organizirana i vježbana vatrogasna postrojba.
Činjenica da veliki požari nastaju od malih, osim onih koji nastaju eksplozijom, pruža mogućnost da se priručna sredstva za gašenje požara maksimalno djelotvorno iskoriste. Danas u kućama, školama i poslovnim zgradama stoje, te moraju stajati na raspolaganju, označeni i nadohvat ruke, vatrogasni aparati za početno gašenje te zidni hidranti. Bilo bi poželjno da se vatrogasni aparat nalazi u svakom domaćinstvu i vozilu.
Uzročnici požara s obzirom na inicijalnu energiju:
Toplinska energija (64 %)
- otvorena vatra: šibice, svijeće, upaljač, aparat za zavarivanje i rezanje (33 %)
- gorivi dijelovi tvari: opušak, žar, streljivo, pirotehnički materijal (20 %)
- ložišta i dimnjaci (9 %)
- postrojenja za zagrijavanje (2 %)
Električna energija (15 %)
- kratki spoj , udar groma, preopterećenje vodova (12 %)
- termički aparati i uređaji: štednjaci, kaloriferi, termoakumulacijske peći (2 %)
- grijaća tijela: žarulje, bojleri, perilice rublja (1 %)
Kemijska energija (1 %)
- kemijska reakcija, samozagrijavanje, samoupaljenje i eksplozije
Mehanička energija (1 %)
- trenje, brušenje, iskrenje, udar, tlak
Neutvrđen uzrok (18 %).
Definicije i pojmovi:
Opasnost (ugroženost) je potencijalna mogućnost koja dovodi do štete.
Rizik je stvarna mogućnost da se takva šteta uistinu i dogodi.
Uzročnik požara je potencijalna opasnost koja je dovela do požara.
Primjer 1:
proliveni benzin predstavlja opasnost od požara, a rizik od požara se povećava kada netko u blizini puši. Rizik se također povećava kada su zakrčeni i blokirani putevi za evakuaciju. Uzročnik požara je opušak koji je zapalio benzin.
Primjer 2:
šibice predstavljaju požarnu opasnost; dječja igra s njima povećava rizik nastanka požara, a uzročnik požara je otvorena vatra nastala paljenjem lakozapaljivih tvari šibicama.
Osnovne opasnosti i uzročnici požara i odgovarajuće preventivne mjere:
Neopreznost
Većini požara izazvana je nehatom i nedostatnim znanjima o požarnim opasnostima. Prepoznajmo ih i time spriječimo požare.
Nered i nečistoća
Analizom većine požara, u lancu aktivnosti i pogrešaka uvijek se pojave nered, neodgovornost ili nebriga o čistoći.
Otvoreni plamen i vatra na otvorenom
Svijeće, plinske i petrolejske svjetiljke ne smije se koristiti bez nadzora i nikada u okolišu gdje su prisutne lakozapaljive tvari. Obična vatra može ugroziti okoliš letećim iskrama ili paljenjem okolnog, nedovoljno raščišćenog prostora te pogotovo kod jačeg vjetra izazvati opasne požare. Zato ne ložite vatru na udaljenosti manjoj od 10 m od građevina, odnosno 100 m od šuma ili skladišta žitarica. Prije odlaska zgarište vatre, tj. zaostala žarišta pogasite vodom, ili prekrijte pijeskom (zemljom).
Pozor: ako palite vatru u područjima i godišnjim dobima kada je to potpuno zabranjeno – činite prekršaj. Načelno vrijedi: tijekom visoke požarne ugroženosti (rano proljeće i ljeto) vrlo je opasno loženje bilo kakve vatre na otvorenom!
Električna energija
Kvarovi i nepravilnosti na električnim instalacijama, trošilima i kućanskim aparatima česti su uzročnici požara.
Pušenje
Najveća opasnost je neopreznost kod pušenja, posebno odbacivanje gorućih šibica i opušaka. Ako već netko puši (iako je dokazana štetnost pušenja), ne dozvolite da to čini u prostorima gdje je to propisima zabranjeno (na mjestima boravka ljudi i radnim mjestima), a posebno ne u požarno visoko ugroženim prostorima (benzinske postaje, kazališta, robne kuće) i pogonima i radionicama gdje se proizvode ili rukuje opasnim i zapaljivim tvarima (prerada drva i papira, prerada ljepila, rukovanje zapaljivim tekućinama kao što su otapala, boje i lakovi, itd.).
Savjeti:
Rukovanje vatrom i otvorenim plamenom
Rukovanje vatrom i otvorenim plamenom zahtijeva često posebnu pažnju. Ne upotrebljavajte svijeće u podrumima, na tavanima i šupama. Radije koristite ručne baterijske svjetiljke.
Šibice, upaljači i opušci
Šibice i upaljači nisu dječje igračke i stoga se ne igrajte tim stvarima jer su vrlo opasne upotrijebe li se neoprezno i u krive svrhe
Plinske boce
Plinske boce se moraju uvijek prije uporabe provjeriti i apsolutno nepropusno priključiti. Za priključak plinske boce na trošilo mogu se koristiti samo specijalne cijevi otporne na djelovanje plina. Cijevi za vodu nisu otporne na djelovanje plina. Upozorite ukućane da se provjera nepropusnosti, koju treba provoditi u skladu s uputama kod svakog mijenjanja plinske boce, izvodi na način da se ventil boce i priključna cijev prekrivaju pjenom za brijanje ili sapunicom (nikako plamenom šibice li upaljača). U slučaju pojave mjehurića tj. nepropusnosti, bocu treba odmah iznijeti na otvoreno te prijaviti i zamijeniti nepravilnu bocu.
Plinska postrojenja i spremnici
Instaliranje plinskih postrojenja dozvoljeno je samo stručnim osobama u skladu s tehničkim propisima. Boce s ukapljenim naftnim plinovima (npr. propan i butan, koji su teži od zraka) ne skladište se u podrumima, stubištima, prolazima i izlazima. Spremnike treba štititi od izravnog djelovanja topline (izlaganja suncu, pećnici td.)
Električni uređaji
Upotrebljavajte samo ispravne uređaje te popravke obavljajte samo kod servisera. Uporaba improviziranih grijaćih tijela, npr. za grijanje vode, s otvorenim grijaćim spiralama je zabranjena. Posebna opasnost prijeti ako ste u kadi, a koristite ili je priključen neki od električnih uređaja. Zato, dok ste u kadi, ne koristite sušilo za kosu ili pomične električne grijalice, a posebno ne smije biti uključena perilica. Kratki spoj ili pad električnog uređaja u vodu može imati smrtne posljedice po osobu koja se u toj vodi nalazi.
Osigurači
Ne upotrebljavajte provizorno popravljane (premoštene) osigurače, budući da ne pružaju potrebnu zaštitu od preopterećenja. U pričuvi imajte uvijek nekoliko sigurača, dok je naravno najbolja uporaba automatskih osigurača.
Produžni kabeli
Produžni kabeli moraju biti smješteni tako da mogu toplinu predavati okolini. Ako se postave ispod tepiha ili se ne odmotavaju s vitla, poremećeni toplinski tok može
uzrokovati požar.
Utičnica
Uporaba višenamjenskih utičnica dozvoljena je samo za priključak malih aparata (radio, TV, video, itd.). Improvizirano spajanje trošila preko grla svjetiljaka nije dozvoljeno.
Isključivanje elektroničkih uređaja
Kod napuštanja stana treba kontrolirati jesu li isključeni svi elektronički uređaji. Utikače pokretnih elektroničkih uređaja treba izvaditi iz utičnica.
Preopterećenje i kratki spoj
Ako se u strujni krug priključi trošilo ili više trošila veće snage od dopuštene, tada će kroz strujni krug poteći struja veća od dozvoljene. To preopterećenje može uzrokovati zapaljenje izolacije vodiča i stvari u blizini mjesta zapaljenja. Kratki spoj je međusobni dodir dviju točaka različitog potencijala preko vrlo malog otpora, a uzročnik mu može biti dugotrajno preopterećenje, mehaničko oštećenje i djelovanje vlage, kemikalija i slično na električne vodove. Kratki spoj stvara velike struje koje zagrijavaju vodič i električnu izolaciju.
Osobna zaštitna oprema
Osobna zaštitna oprema služi za zaštitu tijela od štetnih utjecaja radne okolice. Osobna zaštitna oprema koristi se kada na drugi način nije moguće osigurati odgovarajuću zaštitu. Najčešće se ozljeđuju: ruke (43,4 % ozljeda), noge (29,4 %), glava (19,3 %), trup (7,8 %) i vrat (0,2 %).
Ruke se zaštićuju raznim sredstvima:
-običnim kožnim zaštitnim rukavicama (zaštita od šiljatih predmeta)
-azbestnim rukavicama (zaštita od toplinskog zračenja)
-gumenim rukavicama (zaštita od vode i nagrizajućih tekućina) i sl.