Mehanički izvori opasnosti
Mehaničkim izvorima opasnosti smatraju se oni koji uzrokuju takozvane mehaničke ozljede na tijelu:
- mehaničke opasnosti od predmeta obrade, alata, strojeva
- mehaničke opasnosti pri horizontalnom i vertikalnom transportu
- opasnosti od pada s visine ili u dubinu
- opasnosti od električne struje
- opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima
- opasnosti od prašine
- opasnosti od buke
- opasnosti od vibracije-opasnosti od neprilagođene rasvjete
- opasnosti od štetnih zračenja
- biološke opasnosti – rizici zaraze
- rad u uvjetima učestalog stresa i/ili trajne psihičke napetosti (psihofiziološki napor).
Uskladištenje i pravilno prenošenje alata jedna je od važnih mjera zaštite na radu. Pri radu ručnim alatom, alat se ne smije prenositi u džepovima radnog odijela jer lako može prouzročiti ozljedu u slučaju posrtanja ili pada zaposlenika, kao i kod naglog sagibanja. Alat se mora odlagati u posebne kutije za alat. Na mjestu rada alat nesmije biti razbacan po pultu ili odložen na mjesta s kojih može pasti ili na kojima može smetati pri kretanju. Neispravan alat mora se na vrijeme povući iz upotrebe.
Građevinski objekti namijenjeni za radne i pomoćne prostorije moraju se graditi u skladu s pravilima zaštite na radu. Padovi su najčešći na istoj razini tj. na skliskoj podlozi, u otvore, jame, kanale, a zatim s povišenih mjesta kao što su ljestve, stepenice i sl.
Padovi na istoj razini najčešće nastaju zbog loše konstrukcije ili neodržavanja poda. Prema hrvatskim propisima, pod radne prostorije mora biti ravan i gladak, ali ne i klizav. Pod mora biti građen od materijala koji se lako čisti i održava i koji ima potrebnu čvrstinu, odnosno otpornost na trošenje. Na takvom podu padovi se mogu spriječiti redovitim održavanjem, tj. odstranjivanjem ulja, masti, vode, snijega, leda i sl. Osim toga, s poda valja uklanjati sav materijal, alat i pribor, ako bi oni mogli
uzrokovati spoticanje. Prema pravilima zaštite na radu, slobodne površine koje služe za prolaz ljudi ili vozila moraju imati odgovarajuću širinu, i to:
- glavni prolazi za ljude moraju biti široki najmanje 150 cm
- sporedni prolazi moraju biti široki najmanje 100 cm
- transportni putovi ne smiju biti uži od 180 cm, odnosno moraju biti širi za najmanje 80 cm od transportnog vozila.
Kako bi se spriječilo padove u otvore, mora ih se ograditi postavljanjem odgovarajuće zaštitne ograde, ili se preko otvora moraju postaviti posebni poklopci koji dobro prianjaju uz otvor.
Tjelesni napori i neprirodan položaj tijela
Tjelesni napori često spadaju među uvjete rada pri obavljanju poslova, a ovisno o vrsti i veličini, mogu postati štetni. Radi zaštite života i zdravlja ustanovljene su najviše dopuštene mase tereta kod stalnog podizanja i prenošenja, što za muškarce, odnosno žene, iznosi:
-15 kg za žene do 18 godina starosti
-20 kg za žene preko 18 godina starosti
-25 kg za muškarce koji nisu profesionalni transportni radnici
-do 50 kg za profesionalne transportne radnike.
Podizanje tereta
Neprirodan položaj tijela zaposlenika izaziva tjelesna naprezanja koja se ne mogu u potpunosti izbjeći, ali se primjenom posebnih mjera zaštite na radu mogu znatno ublažiti. To podrazumijeva da se radovi obavljaju u skladu sa zanatom i stručnim čimbenicima, uz upotrebu odgovarajućih zaštitnih sredstava.
Opasnosti od električnog udara
Činjenica je da je električna energija stekla vrlo široku primjenu u industriji, poljoprivredi i svakodnevnom životu zbog mnogih prednosti koje pruža. Uz te koristi, pri korištenju električne energije pojavljuje se i sve veća opasnost od električnih udara, jer se strojevi i uređaji na elektromotorni pogon sve više koriste, a uz nestručno rukovanje česte su nesreće, pa i smrtni slučajevi. Električni udar obično ozljeđuje cijeli organizam i ne ostavlja vanjskih vidljivih znakova.
To je opasniji oblik ozljede od električne struje i najčešće dovodi do smrti. Obično nastaje kada električna struja prolazi kroz grudni koš i zahvaća srce. Smrt pri električnom udaru nastaje zbog paralize dišnih organa ili paralize rada srca, najčešće oboje.
Električne traume
U električne traume se, osim opekotina, ubrajaju i ozljede očiju električnim lukom. Najviša propisima dopuštena vrijednost napona dodira iznosi Ul = 50 V za izmjeničnu struju, a Ul = 120 V za istosmjernu struju. U lošijim uvjetima, kao što su npr. mokre prostorije, propisuju se niži trajno dopušteni naponi dodira te iznose 25 V za izmjeničnu i 60 V za istosmjernu struju.
Istraživanjem je dokazano da nema težih ozljeda organizma ako količina naboja ne prelazi 20 mAs. No, ako količina naboja prelazi 70 mAs, tada nastaju teške ozljede i smrt.
Savjeti za siguran rad s električnim trošilima
- prilikom bilo kakvih radova na električnim uređajima isključite osigurače
- nikada ne dodirujte oštećene električne vodove ni trošila
- napon u oštećenim električnim vodovima odmah isključite
- i nakon isključenja osigurača treba ispitivačem faze provjeriti ima li u uređajima ili strojevima napona
- ne dodirujte električne vodove koji su pali na zemlju jer mogu biti pod naponom
- prilikom zamjene osigurača ili žarulje uvijek treba raditi pri osvjetljenju, imati suhe ruke i stajati na izoliranoj podlozi
- sve utične naprave valja češće kontrolirati jer male greške (labavi kontakt, oštećenje izolacije, prekinut kontakt zaštitnog vodiča ) mogu prouzrokovati ozljede ili požar
- topljivi ulošci električnih osigurača ne smiju se nikada premošćivati.