Zakonom o zaštiti na radu propisano je da se djelatnike obvezno mora osposobiti za pružanje prve pomoći u slučaju bolesti ili ozljede na radu. Ova se obveza odnosi i na polaznike obrazovanja , usavršavanja i osposobljavanja koji se prije obavljanja praktične nastave moraju osposobiti za zaštitu na radu i prvu pomoć.
- Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže ozlijeđenoj ili iznenada oboljeloj osobi na mjestu događaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenihdjelatnika.
- Svaki je građanin dužan, prema svojim mogućnostima, drugome pružiti prvu pomoć.
Cilj prve pomoći
Ciljevi pružanja prve pomoći su spašavanje života, sprječavanje nastanka komplikacija i invalidnosti te skraćivanje trajanja liječenja i oporavka, ne dovodeći u opasnost vlastiti život.
Važnost prve pomoći
Primjena postupaka prve pomoći početak je pomaganja i zbrinjavanja ozlijeđene ili naglo oboljele osobe. Prvu pomoć pruža osoba koja se zatekne na mjestu nesreće, o čijem poznavanju prve pomoći ovisi daljnji tijek spašavanja, osiguravanje brze intervencije hitnih službi te u konačnici uspješnost spašavanja.
Pravila kod pružanja prve pomoći
- uvijek vodite brigu o svojoj sigurnosti, sigurnosti ozlijeđenih osoba i osoba koje su se slučajno našle na mjestu nesreće
- ne stvarajte paniku, već postupajte brzo i svrsishodno
- postupcima koje primjenjujete prvenstveno ne smijete štetiti
- ne činite više nego li je potrebno.
Pozivanje hitnih službi
Kada se zateknete na mjestu nesreće u kojoj ima ozlijeđenih osoba, dužni ste pozvati hitne službe i zatražiti od njih pomoć.
Brojevi hitnih službi:
- hitna pomoć: 112 ili 194
- policija: 192
- vatrogasci: 193
- Državna uprava za zaštitu ispašavanje: 112 (odlukom Hrvatskog sabora ukida se od 1.1.2019.)
Nekoliko važnih uputa za pružanje prve pomoći koji vam mogu biti korisni ako se nađete u situaciji da nekome pomognete ili čak spasite život:
Što kad se nesreća dogodi?
Ne stvarajte paniku, jer gubite dragocjeno vrijeme!
Kako treba postupiti?
Smiriti okolinu i koristiti je za pomoć
Kratko se orijentirati ima li znakova ugroženosti života:
-gubitak svijesti
-prestanak disanja
-prestanak kucanja bila
-jako krvarenje
Zvati Hitnu pomoć, tj. Liječnika
Spašavati život ako su poremećene neke životne funkcije:
-bočni položaj
-oživljavanje
-zaustavljanje krvarenja.
Trovanje alkoholom može uzrokovati poremećaj stanja svijesti koji može dovesti do kome. Potrebno je obratiti pozornost na zadah osobe i širinu zjenica. U slučaju trovanja alkoholom zjenice su proširene, a kod trovanja opijatima izrazito uske.
Sigurnost prilikom pružanja prve pomoći
Pri prilasku žrtvi, obratite posebnu pozornost na vlastitu sigurnost (opasnosti na cesti, izvori struje, plina i sl.).
Provjera svijesti
Kleknuvši uz žrtvu, rukama je uhvatite za ramena, lagano protresite i glasno dozovemo,npr. „Čujete li me? Kako ste?“ Ako žrtva ne odgovara, smatra se da nije pri svijesti.
Disanje
Kod osoba koje su bez svijesti dolazi do potpunog opuštanja muskulature, pa tako korijen jezika pada unatrag i zatvara dišni put. Dlan jedne ruke stavi se na čelo žrtve, prstima druge ruke odigne se donju čeljust a glava se lagano zabaci unatrag ako bismo oslobodili dišni put. Sagnuvši se, ustima žrtve primaknemo svoje uho kako bismo čuli diše li. Istodobno pokušavamo osjetiti strujanje zraka na svome obrazu i promatramo prsni koš da bismo vidjeli odiže li se i spušta. Provjera disanja traje do deset sekundi.
Kratkotrajni gubitak svijesti
Ako unesrećeni ne reagira na vanjske podražaje, ali diše i srce mu radi, unesrećenog odmah treba staviti u bočni položaj.
kleknite pokraj unesrećenog
- ruku bližu sebi stavite pod pravi kut prema tijelu i presavijte ju u laktu
- dlan neka bude okrenut prema gore
- drugu ruku stavite preko prsa unesrećenog
- šaku stavite uz lice, dlanom okrenutim prema van
- držite mu ruku uz lice.
Dugotrajan gubitak svijesti
uglavnom je posljedica ozljede glave ili dugotrajnogkrvarenja.
Nikad nemojte osobi koja je izgubila svijest:
- podizati glavu
- davati vodu nausta
- ostavljati ju samu.
Stanje prividne smrti
- unesrećeni ne diše i srce mu ne kuca, ali nema sigurnih znakova smrti.
- prva pomoć u stanje prividne smrti je oživljavanje, koje čine masaža srca i umjetno disanje.
- umjetno disanje može se obaviti na dva načina: usta na nos ili usta na usta.
Pravilno primijenite postupkeoživljavanja:
čim ustanovite da osoba ne diše, odmah zovite hitnu medicinsku pomoć, sami ili uz pomoć nekoga tko je u blizini te želi pomoći.
Masaža srca:
- oživljavanje započinje masažom srca
- klečite sa strane u visini prsnog koša
- odredite mjesto pritiska na prsnoj kosti (sredina prsne kosti)
- ruke su ispružene u laktovima
- ramena su u ravnini iznad prsne kosti
- snaga pritiska mora se prilagoditi tjelesnoj građi i uzrastu žrtve, tako da se utisne kost za 4-5cm
- pritisnite prsnu kost 30 puta.
Umjetno disanje:
- otvorite dišne putove
- započnite umjetno disanje
- zatvorite nos pomoću dva prsta ruke koja se nalazi na čelu
- uvijek koristite zaštitna sredstva (maramica, maska)
- svoja usta čvrsto priljubite uz usta ili nos osobe kojoj dajte umjetno disanje
- dva puta upuhnite osobi zrak u dišne putove metodom usta na usta ili usta na nos
- promatranjem pomaka (širenja) prsnog koša provjeravajte uspješnost postupka.
Omjer masaže srca i umjetnog disanja je 30:2.
Krvarenje
Krvarenje može biti vanjsko i unutarnje.
Vanjsko krvarenje
-izlazak krvi iz krvožilnogsustava
-kada zbrinjavate ranu koja krvari, uvijek se zaštitite rukavicama ili čistim plastičnim vrećicama.
Zaustavljanje krvarenja
-pritiskom na mjestokrvarenja:
Postavljanje kompresivnog zavoja
- položite sterilnu gazu, jastučić prvog zavoja ili najčišću tkaninu na ranu
- na sterilnu gazu postavite kompresivni predmet preko kojega kompresija pritišće ozlijeđenužilu
- kompresivni predmet može biti npr. smotani zavoj, smotana tkanina, drvo, obli kamen.
Unutarnje krvarenje
krvarenje je u neku od tjelesnih šupljina kao što su prsna; trbušna; zdjelica; bedro. Važno ga je prepoznati.
Znakovi unutarnjeg krvarenja:
- izrazito blijeda, hladna i vlažna koža uz osjećaj slabosti, vrtoglavica, jake pospanosti, žeđi, hladnoće, mučnine i strah od smrti
- unesrećenome iskri pred općima i šumi u ušima.
Prva pomoć:
- čim prepoznate ili posumnjate na unutarnje krvarenje, pozovite hitnu pomoć
- ostanite uzunesrećenog
- pružite osobi psihosocijalnu potporu i bodrenje
- postavite ju u odgovarajućipoložaj
- zaštitite je od hladnoće ili topline
- ublažujte joj žeđ vlaženjemusnica.
Traumatski šok
- šok je stanje opasno po život
- najčešći uzrok šoka je veliki gubitak krvi, više od jedne petine (oko 1,2 litre)
- u stanju šoka ubrzava se rad srca kao odgovor organizma na gubitak krvi
- šok mogu izazvati i opekline te može nastati i uslijed jakih bolova.
Znakovi šoka:
- blijeda, hladna i vlažna koža
- brzi i kratak dah
- ubrzan slabi puls koji se ne može opipati na ručnom zglobu
- slabost, vrtoglavica, mučnina, a možda i povraćanje, žeđ
- u konačnici je moguć gubitak svijesti i prestanak disanja.
Postupcima pružanja prve pomoći ne može se spriječitinapredovanje nastalogšoka,ali se istim postupcima može spriječiti njegov nastanak.
Prva pomoć:
- najvažnije je što prije pozvati stručnu medicinsku pomoć
- smirite osobu i savjetujte da miruje
- omogućite joj udobanpoložaj
- zaštitite je od hladnoće ili topline
- ne dajte joj jesti ili piti, već samo vlažite usne.
Otvorene rane
Načelna pomoć kod ozljeda:
- pri obradi rana treba nositi rukavice
- ozlijeđeni će prema općem stanju sjediti ili ležati kako bi se omogućio stalni nadzor
- ozlijeđeni treba sjediti i kod manjih rana kako bi se smanjila opasnost nastajanja šoka zbog krvarenja ili boli
- svaku ranu bi zbog opasnosti od dodatne infekcije trebalo pokriti u stanju u kojem je pronađena.
Što je kod zbrinjavanja ozljeda zabranjeno?
- dodirivanje
- ispiranje (osim uiznimkama)
- primjena pudera, masti,sprejeva
- odstranjivanje stranih tijela.
Iznimke:
- kod opeklina, treba ih hladiti hladnom vodom
- kod korozije može biti potrebno ispiranje vodom
- ugrize životinja sumnjivih na bjesnoću treba isprati sapunicom
- manje, prljave rane kod kojih je oštećen samo površinski sloj kože i ne krvare jako, smiju se isprati tekućom vodom.
Pokrivanje rana
- zbog opasnosti od infekcije, svaku ranu treba sterilno pokriti
- svako takvo pokrivanje sastoji se od sterilnog pokrova i njegovog učvršćivanja
- nije toliko važno kako to pokrivanje izgleda, već da se učinkovito smanje krvarenje, infekcija i bol.
Opekline
nastaju uslijed djelovanja visoke temperature, a mogu nastati i djelovanjem sunca, električne energije, zračenja, plamenom ili slično
- kod manjih opeklina pojavit će se crvena i lagano otečena koža
- kod većih opeklina pojavit će se i mjehuri.
Prva pomoć:
- ako je odjeća u plamenu, ugasite vatru suhim postupkom (valjanjem po tlu, pokrivanjem dekom ili nekom gustom tkaninom
- osobu prekrijte od vrata prema nogama i rukama tapkajte preko predmeta u istom smjeru) ili vodom (pazite da unesrećeni nije u blizini izvora električne energije)
- gasiti se možemo i pomoću aparata na prah ili halonom, ali pazite na oči osobe
- uklonite nakit (prstenje, narukvice, sat i slično) što prije, dok ne dođe do otoka tijela
- ohladite opeklinu štoprije
- laku opeklinu možete hladiti i preko tanje odjeće (hladite desetminuta) – pazite da osobu ne pothladite: ne hladiti osobu već ozljedu
- izbjegavajte hlađenje jako hladnom vodom i nikada ne stavljajte led
- nakon hlađenja opeklinu prekrite sterilnim materijalom – zavojem za opeklinei nikada nestežite
- unesrećeni moramirovati
- pozovite hitnu medicinskupomoć
- upozorenje: na opeklinu ne stavljati kremu i ne bušiti mjehure.
Smrzotine
ozljede su nastale djelovanjem niskih temperatura na ograničeni dio tijela,
- najčešće na prstima, rukama, uškama i nosu
- koža mijenja boju od crvene i modre do bijele
- kod uznapredovanog djelovanja smrzavanja dijelovi tijela postaju crni.
Prva pomoć:
- smjestite osobu u toplo ili ju utoplite
- postavite ju u udoban ležeći položaj
- uklonite mokru odjeću, obuću i nakit
- pokrijte smrzotinu sterilnim materijalom bez stezanja upozorenje: ne smijete trljati smrzotinu, bušiti mjehure, stavljati na ranu razne pripravke niti ju direktno zagrijavati.
Kemijske ozljede
nastaju djelovanjem korozivnih sredstava, kiseline, lužine, soli ili teških metala na kožu:
- zahtijevaju hitno zbrinjavanje u bolnici
- budite oprezni kod pružanja prve pomoći zbog nagrizanja i hlapljenja navedenih tvari
- obvezno koristite zaštitnasredstva.
Prva pomoć:
- uklonite svu odjeću koja je natopljena korozivnim sredstvom
- obilno isperite ozlijeđeni dio vodom
- ako je kemijsko sredstvo kruto, mehanički ga odstranite i tek onda isperite
- pokrijte sterilnim materijalom i pozovite hitnu medicinsku pomoć
Ozljede kostiju i zglobova
Imobilizacija je postupak kojim se ozlijeđeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja
- imobilizacija smanjuje teške bolove i sprječava daljnje pogoršanje postojeće ozljede
- imobilizaciju se primjenjuje i kod premještanja ili prevoženja osoba.
Pravilno izvođenje imobilizacije:
- za imobilizaciju koristite trokutastu maramu i priručna sredstva, novine, daščice, sigurnosni trokut, odjevne predmete, a kao sredstvo imobilizacije može poslužiti i neozlijeđeni dio tijela
- da biste osigurali potpuno mirovanje slomljene kosti, imobilizirajte slomljenu kost, susjedne zglobove uz slomljenu kost i dvije trećine kosti uz svaki od zglobova
- nastojte imobilizirati ozlijeđene ekstremiteteu prirodnom položaju, tj. ruku savijenu u laktu pod pravim kutom, nogu ispruženu, a šaku u položaju kao da držite lopticu
- kada to nije moguće, imobilizirajte ozljedu u zatečenom stanju.
Gušenje stranim tijelom
Prva pomoć:
- kada je dišni put djelomično začepljen, potičite osobu na kašljanje i nemojte ju udarati u leđa ili pritiskati na trbuh
- kada je dišni put potpuno začepljen, udarite osobu pet puta po leđima ili izvedite pritisak na trbuh
- kod trudnica i pretilih osoba pritisak izvodite na sredini prsne kosti.
Toplinska slabost (iscrpljenost) je stanje uzrokovano obilnim znojenjem zbog visoke temperature okoline i neodgovarajuće nadoknade vode i soli u tijelu.
Znakovi su:
- jaka oznojenost
- normalna tjelesnatemperatura
- malaksalost, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, jaka žeđ, ubrzano disanje i rad srca, a moguć je i gubitak svijesti.
Prva pomoć:
- smjestite osobu u hladniji prostor i rashlađujte ju
- postavite ju u ležeći položaj s podignutim nogama
- nadoknadite izgubljenu tekućinu i sol (elektrolite) davanjem ih na usta
- priprava elektrolita: u jednu litru vode stavite pola čajne žlice soli i šest čajnih žlica šećera.