Biljne se masnoće smatraju suvremenim oblikom prehrane.
Najčešće se upotrebljavaju margarin i kokosova mast, a od biljnih ulja suncokretovo i maslinovo ulje.
MARGARIN
Margarin se proizvodi od biljnih ulja, ali i od životinjskih masti. Po konzistenciji je sličan maslacu. Margarin dobivamo emulgiranjem biljnih ulja i masti životinjskog podrijetla u obranom mlijeku. Margarin je u ugostiteljsvu jeftinija zamjena za maslac. U ugostiteljstvu se najčešć e koristimo običnim stolnim margarinom i margarinom s dodatkom maslaca.
BILJNA ULJA
U slastičarstvu najčešć e upotrebljavamo suncokretovo ulje. Ono se dobiva hladnim tiještenjem suncokretovih sjemenki. Ulje je vrlo žitko i blijedožute boje.
Maslinovo ulje dobiva se hladnim prešanjem ploda masline. Najčešće se primjenjuje u mediteranskoj prehrani.
KOKOSOVA MAST
Kokosova mast proizvodi se od sjemene jezgre kokosova oraha. Kokosova palma uspijeva u tropskim krajevima. Kokosova mast proizvodi se od sjemene jezgre u SAD-u i u Europi. Bijele je boje, najčešć e pakirana u staklenke, vrlo je ugodna okusa. Ako se upotrebljava kao ulje, treba je otopiti u vodenoj kupki.
Živežne namirnice biljnog podrijetla osnova su za izradu pizza.
Od žitarica, najčešće pšeničnog brašna, izrađuje se tijesto. U svakom tijestu nalazi se i neka masnoća biljnog podrijetla, najčešće maslinovo ulje. Također, povrće i voće su osnove gotovo svakog nadjeva, a rajčica je osnova gotovo svakog umaka koji se prelijeva na tijesto prije samog pečenja.
